nesvrš. [prez. jd. 1. lĩjem, mn. 3. lĩjeju/lĩjedu, prid. rad. jd. m. lȉja] – pustiti tekućinu da curi u mlazu, jako padati (o kiši), lijevati, liti • Gȍdina je lĩla cĩlu Bõžu nȏč.

ž. [jd. G litȁnije, mn. G litȁniji(h)] – 1. govorno-pjevna molitva, 2. pren. dosadan govor • Nĩs na vrȋme dȍšo domȏm, pak mi je čȁča očȉto litȁniju.

m. [jd. G lȉtra, mn. G lȉtrof] – mjerna jedinica obujma za tekućine, litra • Dȅ donesȉ lȉtar vīnȁ!

ž. [jd. G lȉtine, mn. G lȉtini(h)] – godišnji urod, ljetina • Sȉm h selȕ je lȉtina bȋla fȁjn zdãšna.

prid. [ž. lȉtna] – ljetni → lȉto • Lȉtni dȃni su nȃjlȉpši kat se mȍremo kūpȁt.

s. [jd. G lȉta, mn. N lȉta, G lȋt, mal. lȉti] – 1. kalendarsko doba od 21. lipnja do 22. rujna, jedno od četiri godišnja doba, ljeto, 2. vrijeme od dvanaest mjeseci računajući od nekog određenog dana, godina • Imȁ je čȕdaj lȋt i mõro je hmrĩt.

pril. – 1. ljetos, 2. ove godine → lȉto • Lȉtos je bȋla vȅlika sũša.

prid. [ž. lȉtoša] – 1. ljetošnji, 2. ovogodišnji → lȉto • Lȉtoši pȁžulj je sȁf žiškȁf, nĩ za jȉst.

nesvrš. [prez. jd. 1. lȉtujem, mn. 3. lȉtujeju/lȉtujedu, prid. rad. jd. m. lȉtova] – 1. provoditi ljetne praznike, odmarati se ljeti, ljetovati, 2. pren. ljenčariti • Kȁj buš tȗ litȍva?

ž. [jd. G litrẽnke, mn. G litrẽnki(h)] – boca od jedne litre → lȉtar • Kȕliko litrẽnkih vĩna se spȋlo?

m. [jd. G livãča, mn. G livãčof] – radnik koji lijeva metale, ljevač • Dȉda je bȉ livãč h jednȍj radijõni dȉ je līvȁ gȗs.

m. [jd. G livãka, mn. G livãkof] – onaj koji se vještije služi lijevom rukom, ljevak → pajtãk • Ũn sȅ dȉla z lĩvum rūkȕm, livãk je.

ž. [jd. G livãrne, mn. G livãrni(h)] – ljevaonica metala • H livãrni h Dȕbovu se fȇst mȕčilo. Tȁm je dȉlalo čȕdaj mužȏf z nȁšega krȁja.

nesvrš. [prez. jd. 1. lĩvam, mn. 3. lĩvaju/lĩvadu, prid. rad. jd. m. līvȁ] – 1. lijevati metale, 2. lijevati (o kiši) → lĩt, dolīvȁt, hlīvȁt, nadolīvȁt, nalīvȁt, podlīvȁt, polīvȁt, razlīvȁt, vlīvȁt, zalīvȁt, zlīvȁt • H livãrni livãči lĩvadu restalȅno želȉzo f kȁlupe.

prid. [ž. lĩva, s. lȋvo] – lijevi • Bolĩ me lĩvi bubrȉk.

pril. – na lijevu stranu, na lijevoj strani • Lȋvo nȃj ĩt, hȍdi dȅsno!

pril. – lijevo-desno → sȉm-tȁm • Prȅveč si je popȉ i sȁt hȍdi po cȉsti lȋvo-dȅsno.

prid. [ž. livorȕka] – ljevoruk → livãk • Niktẽri ljȗdi su livorȕki.

ž. – inačica ženskog imena Elizabeta • Sũseda Lȉzika nam je lȋpo šĩvala kȋklje, fȅrtune i bljũze.

ž. [jd. G lȉzike, mn. G lȉzik] – bombon na štapiću, lizaljka • Lȉzika je mãli bombõnec na ščãpecu i rȁt ga bũžem.

ž. [G Lobȃrt] – toponim • Lobȃrde su ledȉne h Ladūčȕ na drȕgu strȃn gorjãčkog potȍka prama štrȅki, tȁm kadȉ je dȅnes nȍgometno igralȉšče.

ž. [jd. G lobodẽ, mn. G lobȏt/lobodȉ(h)] – vrsta korova, loboda • Prȅveč lobodẽ je znȉknilo, sȕ u bumo spūkȁli.

m. [jd. G lȏva, mn. G lȏvof] – hvatanje ili odstreljivanje životinja u prirodi, lov • Sȁku nedȉlju lõfci pȍjeju h lȏf.

nesvrš. [prez. jd. 1. lȏfram se, mn. 3. lȏfraju se/lȏfradu se, prid. rad. jd. m. lȏfra se] – brčkati se u vodi • Rȁce se h vodȉ rȁde lȏfraju.