nesvrš. [prez. jd. 1. stojĩm, mn. 3. stojĩju/stojĩdu, prid. rad. jd. m. stã, pril. sad. stojẽčki] – 1. stajati, 2. pristajati, 3. zaustaviti se; stati • Tẽ čne hlȁče mu lȋpo stojĩju. Stãli smo dvȋ vȕre h rẽdu, sȁt me nȍge bolĩju kak vrȃk. Nȋkoje poslȅ ne mȍreš dȉlat drugȁč nek stojẽčki.

svrš. [prez. jd. 1. stȁnem se, mn. 3. stȁneju/stȁnedu se, prid. rad. jd. m. stȁ se] – ustati se • Rȁno se stȁnem kaj se pȁščim sȅ ponaprȁvit dok decȁ spĩju.

ž. [jd. G stēgnȅ, mn. G stēgnȉh] – drveni rukohvat na plugu, ručka za upravljanje • Prȉmi se za stēgnȕ, kȁk buš kormānȉ?

svrš. [prez. jd. 1. stẽgnem, mn. 3. stẽgneju/stẽgnedu, prid. rad. jd. m. stēgnȉ, prid. trp. jd. m. stẽgen, ž. stẽgena] – 1. upotrebom snage čvrsto pritisnuti uz tijelo, stisnuti zatežući; čvrsto sastaviti, pričvrstiti čim, 2. pren. svesti na manju mjeru, smanjiti; sažeti; zahvatiti snagom, 3. stisnuti se, skupiti se, zatvoriti se; stegnuti, 4. trgnuti, povući (ruku), 5. oduzeti, uskratiti, 5. uzdržati se od čega; ustegnuti • Dȅ si stẽgni vȅč jempũt tã jezȉk! Sȉ su šerãfi na kotãčim stẽgjeni, mȍremo se ĩt pelȁt.

prid. [ž. stẽkla] – bijesan, ljut • Tȁk si kaj stẽkla lisȉca!

m. [jd. G steklīšȁ, mn. G steklīšȍf] – 1. bijesan čovjek, 2. pripadnik Stranke prava A. Starčevića nastale u 19. st. (zbog žestokih napada na protivnike) • Kȁj kričĩš kȁj steklĩš?

svrš. [prez. jd. 1. stelĩm (se), mn. 3. stelĩju/stelĩdu (se), prid. rad. jd. m. stȅli (se)] – izmučiti se čekajući, govoreći i sl.; oteliti se • Stȅli sam se dok sam dočȅka cȗk.

svrš. [prez. jd. 1. stȇnfam, mn. 3. stȇnfaju/stȇnfadu, prid. rad. jd. m. stȇnfa, prid. trp. jd. m. stȇnfan, ž. stȇnfana] – skuhati nešto na brzinu → skalabȕrit • Kat nȋmam cȁjt, stȇnfam nȉkaj na hitro. Obȉt je stȇnfan, ȍdi jȋst.

ž. [jd. G stȇpke, mn. G stȇpki] – tekućina koja ostane kad se radi maslac • Htȅpla sam pȕtar, ostȁla mi je stȇpka.

svrš. [prez. jd. 1. stepẽm (se), mn. 3. stepẽju/stepẽdu (se), prid. rad. jd. m. stȅpo/stȅpa (se)] – 1. tresući što učiniti da padne, tresući skinuti sa stabla; tresući tijelom, dijelom tijela ili čime drugim učiniti da spadne što je bilo na njemu, 2. zatresti se, potresti se, zadrhtati (od studeni i sl.), stresti (se) • Stepẽm se od zĩme.

svrš. [prez. jd. 1. stȅšem, mn. 3. stȅšeju/stȅšedu, prid. rad. jd. m. stesȁ, prid. trp. jd. m. stȅsan, ž. stȅsana] – 1. tesanjem dati željeni oblik, 2. pren. privesti koga kulturnim navikama; odgojiti, uljuditi; istesati • Stesȁ se, zgledĩ mlȃdo. Stũpi su stȅsani, mȍremo ih zabȉt.

ž. [jd. G stȁze, mn. G stȁzih] – uzak pješački put, puteljak, staza → pũt • Čez brȋk pȅla vũska stȁza.

nesvrš. [prez. jd. 1. stȅžem, mn. 3. stȅžeju/stȅžedu, prid. rad. jd. m. stȅzȁ] – stiskati, stezati → stēgnȉt • Stȅžem si rȅmen na hlȁčam za jednȕ lȕku.

pril. – polako, lagano • Tȁk je stȋha pȍče pȁdat snižȋčak.

uzv. – naredba kravi da krene desno • Mȕca, stȉja!

nesvrš. [prez. jd. 1. stȉkujem, mn. 3. stȉkujeju/stȉkujedu, prid. rad. jd. m. stȉkova] – pribojavati se sa zebnjom koga ili čega, strahovati u sebi od čega što bi se moglo dogoditi, biti mučen zebnjom zbog čega, strepiti • Stȉkujem či se bu ždrȋbe zvrãčilo.

ž. [jd. G stīnȅ, mn. G stīnȉh/stĩn] – 1. stijena, 2. pregrađeni zid sobe, zid • Stīnȅ f kȕhi smo pobīlȉli na bĩlo.

m. [jd. G stīnkȁ, mn. G stīnkȍf] – stijenak (u petrolejki) • H petrolẽmki je dogorȉ stīnȁk i fgasnȉla se je.

ž. [jd. G stinĩce, mn. G stinĩc] – 1. zool. kukac riličar, nametnik zakržljalih krila; kimak, 2. pren. pogr. osoba lošega karaktera; stjenica • Tȁk si dõsadan kȁk stinĩca.

nesvrš. [prez. jd. 1. stȉpam (se), mn. 3. stȉpaju/stȉpadu (se), prid. rad. jd. m. stȉpa (se)] – 1. tresući što učiniti da padne, tresući skinuti sa stabla; tresući tijelom, dijelom tijela ili čime drugim učiniti da spadne što je bilo na njemu, 2. zatresti se, potresti se, zadrhtati (od studeni i sl.), 3. ispiti, isprazniti; stresti (se) • Zẽbe me pak se stȉpljem.

nesvrš. [prez. jd. 1. stipãvam (se), mn. 3. stipãvaju/stipãvadu (se), prid. rad. jd. m. stipãva (se)] – 1. tresući što učiniti da padne, tresući skinuti sa stabla; tresući tijelom, dijelom tijela ili čime drugim učiniti da spadne što je bilo na njemu, 2. zatresti se, potresti se, zadrhtati (od studeni i sl.), 3. ispiti, isprazniti; stresti (se) • Kȁj se stipãvaš kak pȅs?

svrš. [prez. jd. 1. stȉram, mn. 3. stȉraju/stȉradu, imp. jd. 2. stȉraj, prid. rad. jd. m. stȉra] – 1. grubo odstraniti, tjerajući udaljiti, tjerajući prisiliti da iziđe, 2. učiniti uz potreban napor da što iziđe; istjerati → tȉrat • Pri fiškãlu mȏram stȉrat pravȉcu.

nesvrš. [prez. jd. 1. stĩskam, mn. 3. stĩskaju/stĩskadu, prid. rad. jd. m. stīskȁ] – 1. stezati rukama ili kliještima sa suprotnih strana, b. pritiskati gnječeći 2. pritiskati grleći, 3. smanjivati se, skupljati se, stezati se, 4. snalaziti se u malom prostoru, praviti mjesta za druge, postupati tako da za sve bude što više mjesta (kad ga nema dovoljno ili u obilju), 5. pren. snalaziti se s malo novca ili prihoda, postupati štedljivo i krajnje racionalno, vezati kraj s krajem; stiskati • Unȉ fȕrt stĩskadu, kȁk da su kȁkvi siromākȉ.

svrš. [prez. jd. 1. stȉsnem, mn. 3. stȉsneju/stȉsnedu, imp. jd. 2. stȉsni, prid. rad. jd. m. stȉsni, prid. trp. jd. m. stȉšen, ž. stȉšena] – stisnuti → stīskȁt • Stȉsni sam ga, sȅ mi je povȉda. Mãli orĩšak je stȉšen mȅd vȅlikim orȉhim.