scigānȉt | svrš. [prez. jd. 1. scigãnim, mn. 3. scigãniju/scigãnidu, prid. rad. jd. m. scigānȉ] – zakinuti, prevariti na sitno → cigānčȉt, nacigānȉt • Scigãnili su ȍd jenga vȅlike pȉneze. |
scĩjat | nesvrš. [prez. jd. 1. scĩjam, mn. 3. scĩjaju/scĩjadu, prid. rad. jd. m. scĩja, prid. trp. jd. m. scijȅn, ž. scijȅna] – 1. Cijediti, stišćući prstima istiskivati sok, 2. propuštati tekućinu kroza što (cjediljku, krpu) da se zadrži ono što nije potrebno (koštice, talog itd.), 3. klizeći lagano teći po stijenama ili stijenkama, istjecati kapanjem (voda u špilji, znoj s čela sl.) → cīdȉt • Sȉre sam dȉla f cidȋlku scĩjat. Sȉr je scijȅn i sȁt ga bumo dȉli sušȉt. |
scilȏga | pril. – u cijelosti • Scilȏga sam ti povȉda kȁk se tȏ zgȍdilo. |
scȉmat | svrš. [prez. jd. 1. scȉmam, mn. 3. scȉmaju/scȉmadu, imp. jd. 2. scȉmaj, prid. rad. jd. m. scȉma] – 1. protresti, prodrmati 2. pren. osvijestiti, učiniti da tko dođe k sebi naglom akcijom → cȉmat • Scȉmaj ga, naj se zbudĩ vȅč jempũt! |
scīpȁt | svrš. [prez. jd. 1. scĩpam, mn. 3. scĩpaju/scĩpadu, prid. rad. jd. m. scīpȁ, prid. trp. jd. m. scĩpan, ž. scĩpana] – iscijepati, nacijepati, cijepajući podijeliti na više željenih dijelova (sjekirom cjepanicu) → cīpȁt • Za pȏ vȕre scĩpam kȕp drĩva. Sȁ su drvȁ scĩpana, mȍremo ĩt kūrȉt. Scĩpana drvȁ mȅčemo f sũšu. |
scȕfat | svrš. [prez. jd. 1. scȕfam, mn. 3. scȕfaju/scȕfadu, prid. rad. jd. m. scȕfa, prid. trp. jd. m. scȕfan, ž. scȕfana] – istrošiti (se), poderati se na krajevima, rubovima → cȕfat, rascȕfat • Rukãvi na rȕbači su mi se čȉsto scȕfali. Hlȁčnice su ti scȕfane, hȍdiš kaj nȉkakvi lȁndravac. |
scȕkat | svrš. [prez. jd. 1. scȕkam, mn. 3. scȕkaju/scȕkadu, imp. jd. 2. scȕkaj, prid. rad. jd. m. scȕka] – drmanjem izvući, prodrmati → cȕkat • Cȕka je klȃmfu dok u nĩ scȕka do krȁja. |
scukāvȁt | nesvrš. [prez. jd. 1. scukãvam, mn. 3. scukãvaju/scukãvadu, prid. rad. jd. m. scukāvȁ] – drmanjem vući, vući na trzaje → cȕkat • H krĩži me scukãvalo cĩlu nȏč. |
scȕknit | svrš. [prez. jd. 1. scȕknem, mn. 3. scȕkneju/scȕknedu, imp. jd. 2. scȕkni, prid. rad. jd. m. scȕkni] – istrgnuti, izvući → scȕkat • Scȕkni je papĩr s tẽke i načrčkȁ je nȉkaj gȍr. |
scūrȉt | svrš. [prez. jd. 1. scũrim, mn. 3. scũriju/scũridu, prid. rad. jd. m. scūrȉ] – iscuriti, isteći cureći mlazom (o tekućini), – cūrȉt • Ostȁvi je pȉpicu na vȏži ȍtprtu, sȅ je vīnȍ scūrȉlo. |
scūzȉt | svrš. [prez. jd. 1. scũzim, mn. 3. scũziju/scũzidu, prid. rad. jd. m. scūzȉ] – lagano iscuriti, iscijediti se • Flȁša je napȕknila, pak je vũlje scũzilo vȃn. |
scvrĩt | svrš. [prez. jd. 1. scvrẽm, mn. 3. scvrẽju/scvrẽdu, prid. rad. jd. m. scvȓ, prid. trp. jd. m. scvt, ž. scvta] – istopiti prženjem (o slanini, masti i sl.) • Scvli smo pȇt kȉ špȅka, bu mastȉ i ocvȃrkof! Špȅk je scvt, ocvȃrki su stȉšeni. |
scvȁst | svrš. [prez. jd. 1. scvetẽm, mn. 3. scvetẽju/scvetẽdu, prid. rad. jd. m. scvȁ] – prestati cvasti, završiti cvjetanje, ocvasti • Šĩpak je scvȁ, nĩ vȉše lĩpih cvȋtof. |
sȅ1 | zamj. – sebe, se • Mȉsli se, pak nĩ bȉ zȉher. |
sȅ2 | pril. – sve • Kȏmaj sam shȍdi sȅ papīrȅ. |
sȅ posũt | pril. – na svim mjestima, svagdje, posvuda → sȅ šȋr • Sȅ posũt po vrbīnȉ rãsteju vbȅ. |
sȅ šȋr (sȅ šȋrom, sȅ šȋroma) | pril. – posvuda, naokolo → sȅ posũt • Sȅ šȋrom je dȉ novȉne. |
sȅdalo | s. [jd. G sȅdala, mn. G sȅdal(ih)] – 1. sjedalo, stolica učvršćena na podlogu, nekad označena brojem, u dvorani, gledalištu, javnom prometnom sredstvu itd., 2. dio stolice na kojem se sjedi • Na fȏrbȁglenu je mẽhko kožãsto sȅdalo. |
sȅdam | br. gl. – sedam (7) • Dȅci povĩdam o Snegȕlici i sȅdam patũlkof. |
sedamdesȇt | br. gl. – sedamdeset (70) • Stãra mȁma bu ȍvo lȉto imȁla sedamdesȇt lȋt. Pretȉrala sam kat sam povȉdala da sam se sedamdesȇt pũt peljȁla f čũnu prȉk Sāvȅ. |
sedamdesẽti | br. red. [ž. sedamdesẽta] – sedamdeseti (70.) • Za sedamdesẽti gȏt sam dobĩla bukȇt rȏš. |
sedamnȃjst | broj gl. – sedamnaest (17) • Ȉmam sedamnȃjst lȋt, jȍš nĩs punolȉtan. Vȅć sedamnȃjst pũt ti povĩm da se zmirĩš. |
sedamnãjsti | br. red. [ž. sedamnãjsta] – sedamnaesti (17.) • Sedamnãjsti pȗrek se zvȁli. |
sȅdamstȏ (sȅdamsto) | br. gl. – sedam stotina (700) • Pripovĩdaju da nȋkoji dvõrci ȉmaju sȅdamsto lȋt. |